Opći podaci o Republici Hrvatskoj

Službeni naziv:
opci-podaci-o-rh
Republika Hrvatska
Površina: 56.594 km2 (kopno), 
88.073 km2 (kopno i more).
Stanovništvo:* 4.284.889 (popis 2011.g.)
broj stanovnika na 1 km2 - 75,71 
prirodni prirast -2,2 (na 1000 stanovnika)
Hrvatska geografski: Srednjoeuropska i sredozemna država, graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Italijom (morska granica), 
najviša planina: Dinara (1831 m), 
najduža rijeka: Sava (562 km u Hrvatskoj).
Državno uređenje: Republika s višestranačkim parlamentom - Hrvatskim saborom
Predsjednica Republike: Kolinda Grabar-Kitarović
Predsjednik Vlade: mr. sc. Andrej Plenković
Glavni grad:* Zagreb (790.017 stanovnika - popis 2011. g.).
Službeni jezik:* hrvatski (govori 95,60% stanovništva).
Etnički sastav:* Hrvati 90,42%,
manjine 7,68%,
drugi narodi 1,90% (popis 2011. g.)
Vjere:* katolici 86,28%,
pravoslavni 4,44%, 
islamisti 1,47%, 
agnostici i ateisti 4,57%,
ostale vjere 3,24%. (popis 2011. g.)
Gospodarstvo:** BDP po stanovniku: 10 700 € (2011.g.)
Novčana jedinica: 1 kuna (100 lipa = 1 kuna), množina: kune
Tečaj: Hrvatska narodna banka

Povijesni datumi

30. svibnja 1990. Konstituiran prvi višestranački Sabor nakon II. svjetskog rata.
22. prosinca 1990. Donesen novi Ustav.
8. listopada 1991. Donesena odluka o raskidu svih državnopravnih sveza s republikama koje su tvorile SFRJ, proglašena samostalnost.
22. svibnja 1992. Republika Hrvatska primljena kao 178. članica u UN.
6. studenoga 1996. Republika Hrvatska postala 40. punopravna članica Vijeća Europe.
25. svibnja 2000. Republika Hrvatska postala 27. članica Partnerstva za mir.
30. studenoga 2000. Republika Hrvatska postala članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
1. siječnja 2008. Republika Hrvatska postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN s mandatom 2008. - 2009. god.
1. travnja 2009. Republika Hrvatska postala punopravna članica Sjevernoatlanskog saveza (NATO).
1. srpnja 2013. Republika Hrvatska postala 28. članica Europske unije

Blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj

Blagdani u Republici Hrvatskoj:

1. siječnja Nova godina
6. siječnja Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
pomični blagdan Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
pomični blagdan Tijelovo
1 . svibnja Praznik rada
22. lipnja Dan antifašističke borbe
25. lipnja Dan državnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenoga Svi sveti
25.prosinca Božić
26. prosinca prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

U dane blagdana se u Republici Hrvatskoj ne radi.

Spomendani u Republici Hrvatskoj:

9. siječnja Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
15. siječnja Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
15. ožujka Dan osnivanja Narodne zaštite
30. travnja Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
Subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
30. svibnja Dan Hrvatskoga sabora
23. kolovoza Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
25. rujna Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom

Neradni dani u Republici Hrvatskoj:

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 33/96, 96/01, 13/02, 136/02 - pročišćeni tekst, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11)

Napomena:

U pripremi informacija korišteni su osim vlastitih baza podataka i podaci Državnog zavoda za statistiku (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine) te Hrvatske gospodarske komore.

Molimo vas da nam odgovorite na pet kratkih pitanja u anketi o korištenju tražilice pravnih propisa CADIAL

Rezultati ankete će se koristiti za potrebe istraživanja

Jeste li pronašli propis koji ste tražili:

Molimo ocijenite jednostavnost korištenja tražilice:

Ako je Vaš odgovor „Nije jednostavna“ molimo napišite zašto

Da li Vam je u pretraživanju koristila mogućnost pretraživanja/filtriranja rezultata pomoću ključnih riječi iz Pojmovnika Eurovoc:

Vaše radno mjesto:

Hoćete li ponovno koristiti tražilicu CADIAL?